reznica, dio biljke od koje se može uzgojiti druga

Pelcer – je germanizam pa stoga nastaje gužva značenja i pokrajinskog razdvajanja u hrvatskome jeziku, negdje znači jedno, drugdje drugo: cijep - cijepljenje, reznica: kalemljenje (kalem (vršni, što bi značilo s vrha ili vrh, ali češće drvenasti dio ili odrezati u drvenastom dijelu prije ili zelenog dijela (može ga uključivati) prema vrhu, sam vrh se često isključuje), izbojak, pupoljak, okce – okuliranje
Na vašoj stranici „reznica, dio biljke od koje se može uzgojiti druga“. Reznica upućuje na rezanje, ali svaki „pelcer se ne odstranjuje s biljke rezanjem pa je prije reznica pelcer, pripremljena za cijepljenje ili kalemljenje ili okuliranje (pup) na drugu biljku, podlogu – iste vrste ili na srodnu biljku.
Nu, početkom šezdesetih, bili su u modi (masovno se uzgajali i skupljali) kaktusi. Sjećam se, pelcer je imao uže značenje, a svodio se na izbojak iz kaktusa (korijena), koji se lako odstranjuje od biljke „majke“ iz koje je izrastao sa strane. Slično: sukulenti kao „čuvar kuće“!
Relativno je radi li se o drugoj ili istoj jedinki, biljci!? O genima i DNK se tada nije raspravljalo – više se u puku ili među uzgajivačima kaktusa takav „pelcer doživljavao kao „djecu“, dakle, posebna biljka – ili, postaje posebna kada se odvoji, bez rezanja ili nekog mehaničkog zahvata i presadi kao zasebna biljka.
U bilo kojem značenju, pelcer može biti „regionalizam“ u hrvatskome jeziku, ali i riječ posredovana srpskim jezikom u svome širenju, dakle i srbizam: pelcer – pelcovanje u značenju: cijep, cijepljenje.

Nisam vrtlar niti botaničar, već samo želim primijetiti da pelcer nije reznica, dok reznica vjerojatno može biti pelcer, a upitno i je u fizičko-prostornom smislu je li to druga biljka. Možda je to pitanje antropomorfizam?!?