1 |
ȃ
|
2 |
ȃ
|
3 |
ȃproblem nastao zbog fizikalnog defekta u oku ili na leći. Uzrokuje nejasnu optičku sliku.
|
4 |
ȃB C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
|
5 |
ȃB C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z Omladinski hotel – ugostiteljski objekt namjenjen pružanju usluga smještaja i prehrane isključivo mlađim gostima.
|
6 |
ȃB C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
|
7 |
ȃB
|
8 |
ȃB C È Æ D D Ð E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S T U V Z A
|
9 |
ȃB
|
10 |
ȃabsolutni razlogi
|
11 |
ȃAbortivna infekcija
|
12 |
ȃABADIRATI
|
13 |
ȃveznik: "Vo su trpije, a di je brunac?", " A di su karte?" uzvik na koncu pitanja: "Ne grije ti za rukom, a?"
|
14 |
ȃB C È Æ D Dž Ð E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
|
15 |
ȃapaèerati pobijediti u igri (prvotno u igri "apaèa", a sad veæ i su svim igrama) 2008.)
|
16 |
ȃbonament, m. – pokazna mjesečna vozna (Iviću, si kupil abonament za Reku?) abulanta, ž. – zdravstvena stanica (Kastav je dobil novu abulantu.)
|
17 |
ȃkuža, ž. – najava u kartaškoj igri trešete (Tuči akužu!)
|
18 |
ȃlarm, m. – uzbuna
|
19 |
ȃle, vez. – ali, ili (Ale ćeš, ale nećeš.)
|
20 |
ȃncipres, m. – čempres (Šal je pod ancipresi. /smrt/)
|
21 |
ȃngurija, ž. – lubenica (Glava mi j’ kot angurija. /glavobolja/
|
22 |
ȃnke, anke bon, pril. – također, također dobro
|
23 |
ȃntonja, ž. – blagdan sv. Antuna Opata Pustinjaka (17. siječnja), prvi dan karnevala (Zatulil je pusni rog va Zvonećoj, Antonja je.)
|
24 |
ȃntonšćak, m. – starinski naziv za siječanj
|
25 |
ȃnjel, m.- anđeo
|
26 |
ȃnjelić, m. – anđelčić, anđelak
|
27 |
ȃprlj i avril, m. – travanj, ime dobio po božurima (božur – prlj)
|
28 |
ȃrija, ž. – zrak
|
29 |
ȃrivat, gl. svrš. – stići (Nesreća ariva i bez ju zvat.)
|
30 |
ȃrmižat se, gl. – usidriti, obično brod (Ive se armižal pul Tonki. / priženio se)
|
31 |
ȃrtižan, m. – majstor, obrtnik, zanatlija
|
32 |
ȃs, m. – najjača karta
|
33 |
ȃtento, pril. – pažljivo, oprezno
|
34 |
ȃuto, m. – automobil
|
35 |
ȃventor, m. – klijent, stalni kupac
|
36 |
ȃzma, ž. – astma
|
37 |
ȃžulica, ž. – metalna kopčica od dva dijela
|
38 |
ȃžur, m. – vrsta ručnog rada
|
39 |
ȃko ni grma, ni ni hlada.
|
40 |
ȃko mićo kolićo škripje i velo se teže obrnja.
|
41 |
ȃko ni mićega, ni ni velega.
|
42 |
ȃko ni otroka, neće bit ni čoveka.
|
43 |
ȃko nećeš da te kopriva ožge, ne hodi curat va nju. ožulit, gl. – ožuljati
|
44 |
ȃko ni dima, ni ni pečanji. pečenka – pečenje ped – udaljenost od vrha palca do vrha kažiprsta (oko 10 cm)
|
45 |
ȃko obed sfehtaš, večeru zasluži. sforcat (se) – naprezati (se) shajat – svakodnevno dolaziti
|
46 |
ȃko j’ pala na rit ni na teme da se za njega oženi. temperat – ugrijati da bude ugodne topline tenda – platnena nadstrešnica tendit – razumjeti, brinuti za nekoga tenente – poručnik tentat – nagovarati [..]
|
47 |
ȃslovom A – (prvi vokal lat. glagola affirmo 1. = potvrđivati), u formalnoj se logici označuje univerzalno afirmativna rečenica (npr. svi su ljudi smrtni).
|
48 |
ȃB
|
49 |
ȃVrh stranice
|
50 |
ȃA je 1. slovo hrvatske abecede. Označava niski srednji samoglasnik. Znači i:
jedan od suprotnih veznika
u glazbi ton a
u fizici znak za ubrzanje (a)
u SI sustavu znak za jedinicu jakosti električne st [..]
|
51 |
ȃA (od Austria (lat.)), međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju od 1910. godine koristi Austrija. Oznaka se upotrebljava u cestovnom prometu i mora biti nalijepljena na cestovnom voz [..]
|
52 |
ȃk
|
53 |
ȃprvo slovo hrvatske latinice
|
54 |
ȃ(fr. a) za, po (npr. a 5 kuna)
|
55 |
ȃA u logici: zakon(načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis
|
56 |
ȃglaz. kratica za alt
|
57 |
ȃkratica za ar
|
58 |
ȃ(grč. prefiks a) tzv.alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenostčega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, aprevodi se sa: [..]
|
59 |
ȃkratica na mjenicama = akceptirana
|
60 |
ȃusklik u obraćanju – ah; molim, što je • Ȃ, dȅ se vugnȉ prȍč.
|
61 |
ȃautogol m
|
62 |
ȃjedan
|
63 |
ȃMaseni broj, zbir protona (Z) i neutrona (N) u atomskoj jezgri. A = A + N. Sin. Atomska težina. Po nekim autorima, maseni broj imaju izotopi, a lementi kao smješe izotopa imaju atomsku težinu.
|
64 |
ȃ(anat.) anterior, arterija; (elektr.) amper, anoda; (fiz.) akceleracija; (fiziol.) akomodacija; (hem.) aqua.
|
65 |
ȃretorički glas bez značenja
|
66 |
ȃriječ nepoštovanja nečega ili nekoga
|
67 |
ȃuzvik prijatnog iznenađenja
|
68 |
ȃuzvik iznenađenja, čuđenja, žalosti
|
69 |
ȃuzvik ruganja (
|
70 |
ȃmarš, bježi, odlazi (
|
71 |
ȃa da, kako da ne, nikako
|
72 |
ȃAge
|
73 |
ȃAge
|
74 |
ȃHEADSET - Ležajni mehanizam omiljeniji biciklistièkim mehanièarima neko vozaèima; spaja lulicu i cijev vilice na nešto drukèiji naèin od tradicionalnog "headseta" i lakše se montira.
|
75 |
ȃAge
|
<< tuta | taubek >> |